Trg Slobode Na trgu ispred zgrade opštine do sada su bila postavljena tri spomenika:

- 1906. – 1920. – spomenik mađarskom revolucionaru Erneu Kišu,

- 1927. – 1941. – spomenik kralju Petru I i

- 1952. – 1964. – Spomenik Žarku Zrenjaninu.

Sada se na trgu ponovo nalazi spomenik kralju Petru I Karadjordjeviću. I sam trg je kroz vreme nosio različite nazive, kao čto su: Hauptplac (glavna pijaca), Ferenc Jožef Ter, pa i Adolf Hitler plac, a od 1945. godine nosi naziv – Trg slobode.

Glavna ulica nosi naziv Aleksandra I Karađorđevića i skup je građevina, nekada veoma luksuznih, koje su građene u drugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka i nose pečat uspona jednog sloja ljudi koji se isticao po svom bogatstvu. Zgrade su građene u duhu secesije ili istoricizma sa elementima neobaroka. Sama ulica projektovana je tako da se sa trga do kraja ulice vidi svaka kuća.

Ostale arhitektonski značajne zgrade koje nisu u glavnoj ulici su:

Gradska kuća – nekadašnja Županijska palata. Podignuta je 1820. godine u baroknom stilu. Arhitektonsko je delo Josifa Fišera. Krajem 19. veka zgrada je preuređena i proširena izgradnjom bočnog krila u stilu neobaroka, po planovima Đule Partoša i Lehner Edena. Od postanka zgrade u njoj su bila smeštena najvažnija nadleštva državne uprave u Banatu, kao što su Županija, okružni inspektorat, srpsko načelstvom, a od 1950. godine Opštinska skupština sa svojim organima uprave.

Gradska bašta. Zelena oaza u centru grada. Park u produžetku Županijske palate,današnje Gradske kuće. U njoj su mnoge biljne vrste ,neke satre čak i po 100 godina. Omiljeno mesto mnogih Zrenjaninaca, gde se tokom leta mogu osvežiti i uživati u prigodnim programima koji se ovde organizuju.

Gradska narodna biblioteka «Žarko Zrenjanin» datira iz 1882.g.

Zgrada muzeja iz 1893. godine ukrašena slobodnom skulpturom a figure simbolišu industriju, poljoprivredu, nauku i umetnost.

Zgrada pozorišta «Toša Jovanović», nekada žitni magacin koji je 1839. godine preuređen u pozorište. Po legendi jedan bogat bečkerečanin zaljubivši se u jednu peštansku glumicu preuredio je žitni magacin u pozorištekako bi je privukao da živi sa njim.

Zgrada srednje tehničke škole, nekada trgovačke akademije koja je izgrađena 1892. godine u duhu istoricizma i podseća na zgrade u Firenci i Veneciji i jedna je od vrlo retkih zgrada te vrste u našoj zemlji.

Zgrada muzičke škole, u ulici Trg slobode 7, datira s kraja 19. veka i arhitektonski je spomenik neoklasicizma.

Zgrada suda građena je od 1906. do 1908. godine i sa pravom zaslužuje epitet palata. Građena je u duhu romantizma po projektu čuvenih peštanskih arhitekata Šandora Ajnera i Rimera Morkuša.

Reformatorska crkva, pored suda građena je 1891. godine i predstavlja jednu skladnu neogotsku građevinu.

Glavna ulica – A I Karadjordjevića:

- Kuća Stevana Bukovca izgrađena je 1905. godine u neorenesansnom stilu sa raskošnom plastikom.

- Benceova kuća se nalazi takođe u glavnoj ulici – Kralja A I Karađorđevića 21 i podignuta je 1906. godine. Stilski pripada secesiji sa elementima baroka.

- Kuća Teodosija Tunera je prva spratnica u gradu izgrađena 1900. godine po planovima temišvarskog arhitekte Ištvana Barta. Projektovana je u duhu poznog istoricizma sa bogatom dekorativnom plastikom.

Palata Dundjerski – vlasnik pivare, industrijalac Lazar Dunđerski, pored pivare izgrađene u periodu između 1905. i 1910. godine, ovom gradu ostavio je i palatu koja ima tipično secesijsku fasadu.

Pravoslavna Uspenska crkva je najstarija sačuvana građevina i datira iz 1746. godine. Pripada najstarijem periodu baroka.